Жители Боровье протестуют против строительства 11 жилых домов на последнем зеленом участке

Dio građana zagrebačkog naselja Borovje, okupljen oko Građanske inicijative (GI) stanara Borovja, u ponedjeljak je ponovio svoje protivljenje gradnji 11 stambenih zgrada u svom naselju tvrdeći da će se uništiti jedna od posljednjih zelenih površina na tom području. Dio predstavnika GI stanara Borovja okupio se u povodu otvaranja dječjeg vrtića u Borovju i dočekao gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića kako bi mu poslali poruku o potrebi zaštite "posljednje velike livade Borovja". Prozivaju ga da nastavlja s lošim projektima bivše gradske vlasti. Iako pozdravljaju otvaranje vrtića i smatraju ga vrlo vrijednim projektom koji su čekali 30 godina, protive se drugom projektu – izgradnji 11 zgrada na jednoj, ističu, od posljednjih zelenih površina u naselju. "Ta je površina izvorno po namjeni bila park-šuma. Za to naravno, postoje jaki razlozi. U međuvremenu je naše naselje vrlo intenzivno izgrađeno. Infrastruktura je prenapregnuta već i za ovaj broj stanovnika i ne vidimo uopće prostora za novu stambenu izgradnju u ovom naselju", istaknula je Renata Slavečki Radović i podsjetila kako je oko tisuću građana predalo svoje prigovore u postupku javne rasprave o tom projektu. Misli da je riječ o urbanističkoj devastaciji Borovja koje je, kaže, počelo još za vrijeme bivše gradske vlasti. "Današnja vlast u vrijeme takve prenamjene vrlo je oštro kritizirala i nazivala to pogodovanjem privatnim interesima. Danas nastavlja s realizacijom takvih projekata, što nas iznenađuje s obzirom na njihovu opredijeljenost kao zelenih, na njihove donesene zelene strategije i na kraju predizborna obećanja da će se zalagati za očuvanje prostora i za klimatsku otpornost našega grada koja je ugrožena", poručila je Slavečki Radović.  Dodala je da građani žele vratiti izvornu namjenu toj površini – park šumu, što je i bila sve do 2007. godine do izmjena GUP-a. Monika Puškarić izjavila je kako djeci žele osigurati kvart koji je zelen i siguran. "Susjedni kvart Savica ima 8000 stanovnika i osam hektara zelene površine. Ako se ostvare svi ovi projekti, tako i 11 stambenih zgrada, Borovje će doći na to da s 12 i pol tisuća  stanovnika ima manje od dva hektara zelene površine. Od toga jedan hektar pripada džamiji, što nije za našu građansku upotrebu. Tako da se nekako i pitamo gdje će odrastati djeca koja su danas krenula u vrtić", poručila je Puškarić.  Zatražili su i odgovore oko mogućeg zakopanog opasnog otpada na području naselja. Vijećnik gradske četvrti Peščenica Marijo Pisk prozvao je aktualnu gradsku vlast da se ne pridržava predizbornih obećanja. Upozorio je na gradske vrtove ispod kojih je, tvrdi, zakopan otpad koji je još 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća deponiran iz kanalizacije, a sumnja i da je odlagan i medicinski otpad sredinom 80-ih kada su se počela graditi naselja.  "Ja ne kažem da je to pogreška ove vlasti, ali tražimo da se izvrše mjerenja da se pokaže koliko je to toksično jer su oni sada preuzeli odgovornost i moraju riješiti problem", rekao je Pisk i dodao kako je problem i na jezerima Savica. Kaže da HDZ pogrešno tvrdi da je zagađenje na tri jezera i da je riječ "o jednoj rupi koja se nekad iskopavala za šoder i u koju su se odlagali ostaci mazuta, ali i medicinski otpad", ali da to ondašnja Bandićeva vlast nikada nije riješila. "Gospić nije toliko velik problem koliko je Zagreb. Mislim da je Zagreb veća tempirana smećarska bomba nego ova u Gospiću", poručio je Pisk.