Технология start-stop экономит топливо в пробках, но вызывает опасения у владельцев турбомоторов

Koncept  start-stop sustava  vrlo je jednostavan: zašto bi motor radio i trošio gorivo dok vozilo stoji? Ova tehnologija automatski gasi motor kada se automobil zaustavi na semaforu ili u zastoju te ga trenutačno ponovno pokreće čim vozač otpusti kočnicu ili pritisne spojku. Nekoć rezervirana za hibride, funkcija je danas standardna u većini novih automobila zbog strožih ekoloških normi. Cilj je eliminirati rad motora u praznom hodu, tijekom kojeg moderna vozila, ovisno o motoru, mogu potrošiti između pola litre i dvije litre goriva po satu, generirajući nepotrebne emisije. Stvarne uštede ovise ponajviše o uvjetima vožnje, a sustav je najučinkovitiji u gradskim gužvama. Istraživanja pokazuju da se u takvim okolnostima potrošnja može smanjiti od pet do deset posto, no neki testovi bilježe i bolje rezultate. Primjerice, studija koju je objavilo Društvo automobilskih inženjera (SAE) zabilježila je  uštedu do 26,4 posto  u simulaciji izrazito gustog prometa. Na autocesti, gdje su zaustavljanja rijetka, učinak je zanemariv. Bitno je znati da na efikasnost utječu i uključeni potrošači. Korištenje klima-uređaja po vrućem danu drastično umanjuje uštede jer računalo češće pokreće motor. Jedan test je pokazao pad uštede s 9,5 posto na samo 2,9 posto isključivo zbog rada klime. Kako bi sustav pouzdano radio s desecima gašenja i paljenja tijekom vožnje, vozila su opremljena ojačanim komponentama. Ključan je robusniji elektropokretač (anlaser), projektiran da izdrži i do 500.000 ciklusa pokretanja, deseterostruko više od standardnog. Tu je i poseban, skuplji akumulator (AGM ili EFB tehnologije) koji podnosi dublja pražnjenja. Cijeli električni sustav izmijenjen je kako bi radio, ventilacija i svjetla nastavili neometano raditi dok je motor ugašen. Često su i ležajevi motora presvučeni posebnim premazima niskog trenja. Vozači često primjećuju da se sustav  ne aktivira uvijek, no to je namjerno ponašanje kojim upravlja računalo vozila. Koristeći niz senzora, ono procjenjuje je li gašenje motora sigurno. Sustav se neće aktivirati ako nisu ispunjeni strogi uvjeti, poput postignute radne temperature motora. Također će ostati neaktivan ako je napon akumulatora prenizak, ako je vanjska temperatura ekstremna ili ako klima-uređaj radi punom snagom. Gašenje je često onemogućeno i na velikim nagibima radi sigurnosti, čime se štite i putnici i mehanika vozila. Unatoč prednostima, mnogi vozači sustav smatraju iritantnim te ga redovito isključuju. Pritužbe se odnose na vibracije pri ponovnom pokretanju i osjećaj da se motor "pokvario", kao i na neznatno kašnjenje pri kretanju. Ipak, najveća briga vrti se oko dugoročnog utjecaja na trajnost komponenti. Proizvođači tvrde da nema razloga za strah, ističući da su sve ključne komponente konstruirane za znatno veći broj ciklusa. Sustav se, uz to, aktivira tek kada je motor zagrijan i podmazivanje optimalno. Unatoč tome, dio stručnjaka upozorava na rizik od toplinskog šoka, osobito kod motora s turbopunjačem. Naglo gašenje zaustavlja protok zaustavlja protok ulja koje hladi turbinu, što joj dugoročno može skratiti vijek trajanja.