Предприниматель из Венгрии посетит конференцию Innovate Split и назовет ключевые секторы для инвестиций в Хорватии

Peter Balogh, mađarski poduzetnik i investitor, dolazi 10. rujna u Split na konferenciju Innovate Split. Balogh je suosnivač i bivši dugogodišnji izvršni direktor tvrtke NNG, poznate po razvoju globalno uspješnog navigacijskog softvera iGO. Pod njegovim vodstvom, tvrtka je narasla na više od 800 zaposlenika i ostvarivala više od 100 milijuna dolara godišnjeg prihoda. Put od mađarskog startupa do globalne tehnološke kompanije za NNG nije bio rezultat jedne velike odluke, već kombinacije nekoliko ključnih okolnosti – dijelom svjesno odabranih, a dijelom slučajnih. Upravo je iGO navigation bio proizvod koji je kompaniji omogućio da taj put prijeđe, kazao nam je Balogh tijekom razgovora. Nakon izlaska iz NNG-a, Balogh se usmjerio na ulaganja i razvoj novih tehnoloških kompanija, čime je iskustvo iz operativnog vođenja jedne od najuspješnijih mađarskih tehnoloških priča prenio u investitorsku karijeru. Iz današnje perspektive, jedan od ključnih elemenata uspjeha bio je razumijevanje specifične pozicije tehnoloških kompanija iz srednje i istočne Europe. Za startup iz regije, smatra Balogh, nije dovoljno imati jednako dobar proizvod kao konkurencija sa Zapada. Potrebno je raditi više i biti tehnički bolji. Tradicija ignoriranja pravila “Kao prvo, ako želite uspjeti kao tehnološki startup iz srednje i istočne Europe, jednostavno morate raditi više i biti tehnički bolji. S proizvodom koji je jednak po kvaliteti, protiv američke kompanije nemate nikakve šanse. Radili smo suludo puno i imali vrlo pametne ljude”, kazao je Balogh. NNG je tu filozofiju primjenjivao od početka, kazao nam je mađarski poduzetnik. Drugi ključni element bio je prodaja. U NNG-u su shvatili da razvoj proizvoda i njegova komercijalizacija zahtijevaju različite kompetencije i način razmišljanja. Upravo je međunarodni sastav kompanije u tom segmentu odigrao važnu ulogu. Izraelski suosnivači te talijanski, američki i tajvanski potpredsjednici prodaje donijeli su iskustvo i perspektivu koja je kompaniji omogućila da proizvod ne samo razvije, nego ga i uspješno plasira na globalno tržište. NNG nije pokušavao stvoriti potpuno novu tržišnu kategoriju. Umjesto toga, kompanija je u postojeću kategoriju ušla dovoljno kasno da ne mora trošiti resurse na njezino stvaranje, ali dovoljno rano da iskoristi nadolazeći rast. Drugim riječima, NNG nije bio pionir, ali je stigao u pravom trenutku. “Zakasnili smo na zabavu. Nismo morali izmišljati kategoriju, samo smo je morali napraviti bolje. Nismo zakasnili previše, stigli smo upravo na vrijeme. Do trenutka kada je definicija proizvoda već bila utvrđena, tržište je počelo rasti i pred njim je još uvijek bilo mnogo prostora za rast”, izjavio je Balogh. Danas, kada iz perspektive investitora promatra hrvatski startup ekosustav, Balogh u regionalnoj povezanosti vidi jednu od najvećih prilika za daljnji rast. Male zemlje, smatra poduzetnik, teško mogu same izgraditi dovoljno snažan ekosustav, zbog čega bi veći naglasak trebalo staviti na zajednička ulaganja, programe i suradnju unutar regije. “Čvrsto vjerujem u istočnoeuropski način razmišljanja. Kao bivša sovjetska zemlja, imamo tradiciju ignoriranja pravila, pronalaženja prečaca i nepovjerenja prema vlasti. To može biti teret za društvo, ali odličan je način razmišljanja za inovacije. Međutim, imam osjećaj da naše male zemlje pokušavaju uspjeti svaka za sebe, umjesto da rade zajedno i surađuju. Mislim da je naša najveća prilika za rast u tome da razmišljamo zajedno, regionalno. Moramo graditi mostove kroz zajednička ulaganja i programe”, rekao je Balogh. Balogh vjeruje kako u Hrvatskoj postoje sjajni talenti i način razmišljanja i ne vjeruje da je tržište “premalo”. Prema njegovom sudu, za transformaciju startup karte jedne zemlje zapravo vam treba samo nekolicina sjajnih timova. Uspoređujući hrvatski i mađarski startup ekosustav, Balogh vidi nekoliko područja u kojima je Hrvatska danas u prednosti, ali i lekcije koje hrvatski poduzetnici mogu izvući iz mađarskog iskustva. “Mađarska iza sebe ima nekoliko teških godina, obilježenih raširenom korupcijom, odlaskom talenata i narušenim međunarodnim vezama. Posljednje desetljeće uzelo je danak povjerenju investitora, a zemlja je postajala sve izoliranija kada je riječ o financijskim tržištima. Zavidim hrvatskim osnivačima na tome što su dio eurozone, što imaju bolja financijska tržišta i što mogu bolje privlačiti međunarodni kapital. Iako je hrvatski ekosustav znatno manji po broju startupa, proizveo je više scaleupa i jednoroga te je posljednjih godina uspio ostvariti znatno bolji rast. Vrlo sam optimističan u pogledu nedavnih političkih promjena u Mađarskoj pa se nadam da ćemo i u Mađarskoj vidjeti dobar rast”, izjavio je Balogh. Iako Hrvatsku vidi kao sve zanimljivije investicijsko tržište, barem prema javno dostupnim podacima, njegov investicijski portfelj zasad nema jasno potvrđenu hrvatsku startup investiciju. To, međutim, ne znači da Hrvatsku drži izvan svog radara. Naprotiv, na pitanje o domaćim sektorima u koje bi danas uložio, rekao je: “Kada bih danas morao uložiti novac u jedan hrvatski tehnološki sektor, odabrao bih autonomne sustave i robotiku, osobito dronove dvojne namjene, bespilotna vozila te softver i komponente povezane s njima.” Balogh kao najveći izazov Mađarske ističe potrebu za obnovom povjerenja međunarodnih investitora. Smatra da zemlja mora dodatno ojačati pravni okvir, bolje se integrirati s Europskom unijom, te učiniti ulazak i izlazak stranog kapitala jednostavnijim i sigurnijim. Hrvatsku pritom vidi u prednosti, osobito kada je riječ o privlačenju međunarodnog kapitala u najuspješnije startupe, što smatra područjem u kojem Mađarska još ima mnogo toga za naučiti. Kada je riječ o dostupnosti kapitala za startupe u srednjoj Europi, Balogh tvrdi kako regionalni ekosustavi istodobno pate od nedostatka financiranja i manjka potrebnog stručnog znanja. Upravo zato, smatra, razvoj startup scene ne može se temeljiti samo na većem priljevu novca, već je potrebno kontinuirano jačati i kapitalnu bazu i ekspertizu ekosustava. “Novac ne može riješiti stvarne probleme, ali timovima može dati dovoljno vremena i resursa da ih riješe. Ako je vaša kompanija stalno u načinu rada za uštedu energije, a direktor ili direktorica većinu svog vremena provodi u prikupljanju kapitala, to će utjecati na rezultate. Dakle, iako se ne možete jednostavno ‘kupiti’ u uspješan i funkcionalan ekosustav, ne možete ga ni izgraditi ako je ozbiljno nedovoljno financiran”, izjavio je Balogh. Izgraditi globalni proizvod Mađarski investitor pritom ne smatra da je veličina hrvatskog tržišta prepreka stvaranju kompanija koje mogu ostvariti značajan europski ili globalni utjecaj. Upravo suprotno, smatra da današnji tehnološki alati, osobito umjetna inteligencija, omogućuju kvalitetnom softverskom startupu da izgradi globalni proizvod s timom od svega stotinjak ili dvjestotinjak ljudi. U takvom okruženju veličina zemlje postaje manje važna od kombinacije prave ideje, kvalitetnog talenta, pravog trenutka i adekvatnog kapitala. Za male timove s ograničenim kapitalom AI bi, prema Baloghu, mogao biti posebno važan jer omogućuje drukčiju raspodjelu vremena između razvoja proizvoda i rada s korisnicima. Donedavno je za isporuku kvalitetnog proizvoda većinu vremena trebalo trošiti na tehnologiju, razvoj, testiranje, usavršavanje i upravljanje. To je istodobno značilo manje vremena za razumijevanje problema korisnika, načina na koji posluju, kvalitetniju uslugu, komunikaciju i podršku. Upravo tu Balogh vidi jednu od najvećih prednosti umjetne inteligencije – ako AI može dio tog tereta preuzeti i omogućiti poduzetnicima da više vremena posvete korisniku, smatra da će to biti dobitak za sve. Upitali smo ga koliko je danas investitorima važno da startup od samog početka razmišlja globalno, Balogh je rekao: “To doista ovisi. Vidjeli smo uspjeh u oba slučaja: kompanija koje su počele lokalno i izrasle u globalno uspješne kompanije, kao i kompanija koje su od samog početka krenule globalno. Težak dio predviđanja uspjeha jest to što se uspjeh ne uklapa u unaprijed zadani obrazac. Najsigurnije investicije su one koje ispunjavaju sve kriterije, a zatim propadnu. Prave kompanije koje naprave proboj vrlo se rijetko prepoznaju u ranoj fazi. Zbog toga ne tražimo ‘standardne’ dobre priče i puno više vjerujemo u kvalitetu osnivača.” U umjetnoj inteligenciji Balogh vidi veliku priliku za nove kompanije, ali upozorava da će sama dostupnost AI alata malo značiti bez sposobnosti rješavanja stvarnih poslovnih problema. AI je razvoj softvera i stvaranje sadržaja učinio znatno jednostavnijima, no istodobno nije olakšao razumijevanje potreba korisnika, pružanje kvalitetne usluge ni pridobivanje onih koji su spremni platiti proizvod. Zbog toga će, smatra, pravi pobjednici morati usmjeriti pažnju upravo na nove, složenije probleme. Kako se ukupna potrošnja i broj potencijalnih korisnika nisu naglo povećali, borba za kupce ostaje jednako intenzivna kao i prije, a moguće je i intenzivnija. Investitorsku intuiciju Balogh nije brusio samo u upravnim odborima i pregovorima s osnivačima, već i pred televizijskim kamerama. Kao jedan od investitora u mađarskoj verziji poslovnog showa Shark Tank, godinama je slušao pitcheve poduzetnika, zato smo ga upitali što ga može uvjeriti da uloži novac kad osnivača prvi put upoznaje. “Više se radi o karakteru osnivača nego o njegovoj prezentaciji. Najviše cijenim dobro pripremljenog, iskrenog, transparentnog i inteligentnog osnivača koji je aktivan i iza sebe ima rezultate u izgradnji stvari”, rekao je Balogh.