Коридор Vc превращает Тешань из транспортного тупика в ключевой экономический хаб региона

Tešanj je posljednjih godina postao jedno od najprepoznatljivijih gospodarskih središta u Bosni i Hercegovini, a snažan rast lokalnih tvrtki počeo je prelaziti i administrativne granice ove općine. Poduzeća šire poslovanje u susjedne sredine, zaposlenost raste, a sve više ljudi u Tešanj ne dolazi samo raditi – nego se ovdje i nastanjuje. Dodatni zamah cijeloj regiji sada bi trebao dati Koridor Vc, koji Tešnju donosi ono što mu je, unatoč snažnom gospodarstvu, dugo nedostajalo – izravnu vezu s mrežom autocesta i velikim europskim prometnim pravcima. O tome je za BiznisInfo.ba govorio Samir Brka, službenik za proračun Općine Tešanj, s kojim je razgovarano tijekom Reviconova Međunarodnog kongresa javne uprave NEXUS u Neumu. Brka navodi da je zaposlenost u Tešnju u posljednjih 12 godina porasla za oko 50 posto, dok je razvoj gospodarstva doveo do toga da se u pojedinim segmentima već približava granicama prostora i kapaciteta same općine. – Dosta toga je već dosegnulo određeni strop – kazao je Brka govoreći o prostoru za daljnji rast zaposlenosti i poslovanja unutar samoga Tešnja. Zbog toga tešanjski kapital sve češće prelazi granice općine, a tvrtke nove poslovne prilike i prostor za širenje pronalaze u susjednim sredinama. Ljudi više ne dolaze samo raditi – ovdje ostaju živjeti No, možda još zanimljiviji pokazatelj razvoja nije vidljiv samo u poslovnim zonama i tvornicama. Snažno gospodarstvo privlači stanovništvo iz okolnih sredina. Radnici iz drugih općina, županija, pa čak i iz drugoga entiteta svakodnevno dolaze na posao u Tešanj, ali dio njih odlučuje se ovdje i nastaniti. – Dolaze na posao, ali dolaze i živjeti u Tešnju. Unajmljuju se stanovi, stambena gradnja raste – rekao je Brka. To je posebno zanimljivo u vremenu kada se veliki broj lokalnih zajednica diljem Bosne i Hercegovine suočava s odlaskom stanovništva i smanjenjem broja mladih. Prema Brkinim riječima, Tešanj i dalje bilježi pozitivna demografska kretanja, a posebno se izdvaja po udjelu mlađega stanovništva. On navodi da je Tešanj druga općina u Federaciji BiH po broju učenika osnovnih škola na 1.000 stanovnika, odmah iza sarajevske Općine Centar. Istodobno, Tešanj je tek 13. općina u FBiH po broju stanovnika, a oko 60. po površini, što dodatno pokazuje koliko je gospodarska i demografska aktivnost koncentrirana na relativno malom prostoru. Gospodarstvo je počelo prerastati granice Tešnja Upravo je nedostatak prostora jedan od razloga zbog kojih se razvoj sve više prelijeva u susjedne općine. Tešanj, Doboj Jug i Usora u gospodarskom smislu već danas u velikoj mjeri funkcioniraju kao jedna cjelina. Poslovne zone i infrastruktura se nadovezuju, radnici svakodnevno prelaze iz jedne općine u drugu, a kapital ne poznaje administrativne granice. Brka smatra da to nije slabost Tešnja, već prilika za razvoj cijeloga područja. – Tešanj ne vrijedi ništa ako regija nije jaka, ako se ne može osloniti na susjede. To je velika dobit, to što se pokušavamo otvoriti i što više nema tih granica gospodarstva između Doboj Juga, Tešnja i Usore. Sva infrastruktura nam je isprepletena – kazao je. Koliko je ova relativno mala regija gospodarski snažna pokazuje još jedan podatak koji je Brka iznio. Prema njegovim riječima, kada bi se Tešanj, Doboj Jug i Usora promatrali zajedno, po fiskaliziranom prometu bili bi treći u Federaciji BiH, odmah iza Novoga Grada Sarajevo i Ilidže. Tešanj je bio „slijepo crijevo” Sve je ovo Tešanj ostvario unatoč jednoj velikoj slabosti – prometnom položaju. Iako se nalazi nedaleko od glavnih pravaca kroz dolinu Bosne, sam Tešanj dugo nije bio mjesto kroz koje se prolazi prema nekom drugom velikom odredištu. Do njega se uglavnom dolazilo ciljano. Brka to opisuje vrlo jednostavno: – Tešanj je uvijek bio neko slijepo crijevo, tako su nas opisivali. U Tešanj se dolazilo samo namjenski. Sada će to biti prolazak kroz Tešanj – kaže sugovornik. Upravo to sada mijenja Koridor Vc. Nedavno je u promet puštena nova dionica Doboj Jug – Medakovo, čime je područje Tešnja prvi put izravno dobilo dio moderne autoceste. Njezin puni značaj, međutim, osjetit će se tek kada budu dovršeni spojevi prema sjeveru i jugu. Prema sjeveru će preko Doboja biti omogućena znatno kvalitetnija veza prema Hrvatskoj, Srbiji i ostatku Europe, dok će nastavak Koridora Vc prema jugu skratiti i olakšati put prema Zenici, Sarajevu i dalje prema Hercegovini. Za tešanjske tvrtke, od kojih veliki dio proizvodnje izvozi, to znači brži prijevoz robe i lakši pristup europskim tržištima. Autocesta je već promijenila Tešanj Zanimljivo je da koristi od autoceste nisu počele tek njezinim otvaranjem. Tijekom realizacije projekta Tešanj je uspio povezati gradnju Koridora Vc s nizom lokalnih infrastrukturnih projekata koji bi se inače teško mogli financirati iz općinskoga proračuna. Riječ je o projektima vrijednima više od 80 milijuna KM, među kojima su uređenje riječnih korita, kanalizacijske i vodovodne mreže te cestovna infrastruktura. Posebno je važna nova moderna prometnica koja povezuje Tešanj i Tešanjku s izlazom na autocestu i koja je već u funkciji. No, najveća promjena tek bi trebala nastupiti kada Koridor Vc bude potpuno spojen. – S našega čvora u Medakovu ići ćemo prema Zagrebu, Beogradu i bilo kamo u Europu. Naši kamioni znatno će manje opterećivati postojeću prometnu mrežu, a prema jugu, Sarajevu i našim središtima, puno će se olakšati i ubrzati distribucija – rekao je Brka. Nova faza razvoja Dolazak autoceste stoga se u Tešnju ne promatra samo kao prometni projekt. Općina koja je snažan gospodarski rast ostvarila bez izravnoga pristupa autocesti sada dobiva infrastrukturu koja bi mogla dodatno povećati njezinu privlačnost za kapital i stanovništvo. Istodobno, činjenica da postojeće tvrtke sve češće traže prostor u Doboj Jugu, Usori i drugim okolnim sredinama pokazuje da se gospodarski razvoj Tešnja već pretvara u regionalnu priču. – Novoga kapitala i potencijala ima. Dosta kapitala sada se usmjerava na susjedne općine. Regionalno, to je jedna pozitivna i dobra priča – navodi Brka. Nakon što se desetljećima razvijao kao svojevrsno prometno „slijepo crijevo”, cjeloviti spoj na Koridor Vc mogao bi otvoriti potpuno novo poglavlje u razvoju cijele ove regije.