Четверть хорватского населения никогда не посещает стоматолога: причины и пути решения

Ovi podaci su zanimljiviji s obzirom na činjenicu da Hrvatska ima jedan od najvećih, a prema nekim pokazateljima čak i najveći broj doktora dentalne medicine u odnosu na broj stanovnika u Europi Porazni podaci: Čak četvrtina Hrvata baš nikad ne ide zubaru! Podaci od prije nekoliko godina pokazali su da Hrvati imaju izuzetno loše higijenske navike kad je u pitanju stomatološko zdravlje te da mnogo ljudi pere zube tek svaki peti dan, uopće ne ide zubaru i kupuje tek jednu četkicu za zube godišnje. No u Hrvatskoj komori dentalne medicine primjećuju da se situacija ipak malo popravlja, pa naš sugovornik, kninski stomatolog dr. Luka Lubina, navodi kako je najveći problem neznanje. POGLEDAJTE VIDEO: Pokretanje videa... Dentalnu higijenu ovaj stomatolog ne bi nazvao lošom nego nedovoljnom, a drugi najveći problem po njemu je odgađanje odlaska stomatologu. Ovi podaci su zanimljiviji s obzirom na činjenicu da Hrvatska ima jedan od najvećih, a prema nekim pokazateljima čak i najveći broj doktora dentalne medicine u odnosu na broj stanovnika u Europi. Što se tiče odlazaka stomatologu, kaže dr. Lubina, procjenjuje se da od 60 do 65 posto odraslih u Hrvatskoj posjeti stomatologa barem jednom godišnje, što je ipak ispod prosjeka Europske unije. Istodobno, od 20 do 25 posto građana ne odlazi redovito na preglede, nego se javlja tek kad se pojavi bol ili neki ozbiljniji problem. Djeca imaju nešto bolju pokrivenost zahvaljujući školskim programima i programu Zubne putovnice, ali i dalje postoje razlike među regijama. Kad je riječ o pranju zubi, navodi stomatolog, oko 70 posto građana pere zube redovito, a to je približno europskom prosjeku. Ipak, zabrinjava podatak da od 10 do 15 posto odraslih pere zube rjeđe od jednom dnevno, što se smatra nedostatnim. Kod djece i adolescenata higijenske navike su nešto bolje, ali se s godinama često pogoršavaju. Većina građana ima izabranog stomatologa u sustavu HZZO-a, no procjenjuje se da od 5 do 10 posto stanovništva nema stalno odabranog stomatologa. Mjesta u mreži HZZO-a za upis ima, no nisu sve ordinacije popunjene. Taj je problem posebno izražen u ruralnim područjima i među starijim osobama, a dodatno ga pogoršava manjak stomatološkog kadra u manjim sredinama, ističe dr. Lubina. Uz sve, svakako treba imati na umu da nepravodobni odlazak stomatologu zbog upale zuba može biti i po život opasan, a to mnogi očito ne shvaćaju. - Svijest o povezanosti oralnog zdravlja i općeg zdravlja je niska, ali raste. No nikako još nije na razini na kojoj bi trebala biti. Mnogi ljudi zube doživljavaju kao zaseban dio organizma pa misle da problem ostaje 'lokalan'. Međutim, usna šupljina sastavni je dio cijelog organizma i kronične upale u ustima mogu imati puno šire posljedice. Primjerice, neliječena upala zuba ili gingive može otežati regulaciju šećerne bolesti, povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti te biti povezana s nepovoljnim ishodima trudnoće ili izazvati preuranjeni porođaj. Nerijetko pacijenti zbog kronične upale osjećaju umor ili imaju neugodan zadah, a da pritom uopće ne posumnjaju kako uzrok može biti upravo u usnoj šupljini. Od upale zuba se i dalje umire. Danas u vrijeme antibiotika, naravno, puno rjeđe, ali to nije potpuno iskorijenjeno - priča nam dr. Lubina navodeći zanimljivost i da je poznati dizajner Hugo Boss svojedobno umro od infekcije zuba. Mnogi pacijenti, dodaje stomatolog, primijete da nešto nije u redu, ali se nadaju da će bol proći sama od sebe ili da problem "nije tako strašan". Nažalost, ističe, u stomatologiji se to vrlo rijetko dogodi, jer većina problema s vremenom samo napreduje. Razlog odgađanja često je strah od boli. Iako je moderna stomatologija danas uglavnom bezbolna, mnogi pacijenti i dalje nose loša iskustva iz prošlosti ili imaju izraženi strah od zahvata. Osim toga, nerijetko osjećaju nelagodu ili sram jer misle da će ih stomatolog osuđivati zbog stanja njihovih zubi. - To je potpuno nepotrebno. Naš posao nije procjenjivati kako je do problema došlo, nego pomoći da ga riješimo. Pacijentima uvijek kažem da je puno lakše i jednostavnije doći na početku, kad se problem može riješiti malim zahvatom, nego čekati da bol postane neizdrživa. Što se ranije javimo stomatologu, liječenje je u pravilu jednostavnije, bezbolnije i financijski znatno manje zahtjevno - priča nam dalje dr. Lubina. Stanje oralnog zdravlja u Hrvatskoj iz godine u godinu ocjenjuje sve boljim. Građani su svjesniji važnosti redovitih pregleda, prevencije i kvalitetne oralne higijene, a tome pridonose i brojne edukativne kampanje te sve bolja dostupnost informacija. Veliku ulogu u tome ima i Hrvatska komora dentalne medicine, koja već godinama provodi brojne javnozdravstvene i edukativne aktivnosti. Od projekta Zubobus, kojim se oralno zdravlje približava najmlađima, do obilježavanja Dana oralnog zdravlja i drugih preventivnih kampanja, kontinuirano se radi na podizanju svijesti o važnosti očuvanja zdravlja usne šupljine. Naravno, prostora za napredak uvijek ima, osobito kad je riječ o preventivnim pregledima i ranom otkrivanju bolesti, ali trend je, prema dr. Lubini, svakako pozitivan. Ujedno, u usporedbi s ostatkom Europe, Hrvatska ima vrlo kvalitetne stomatologe koji rade prema suvremenim standardima, koriste najmodernije materijale i tehnologije te se redovito usavršavaju na međunarodnim edukacijama i kongresima. Stoga po kvaliteti rada nimalo ne zaostaju za kolegama iz razvijenijih europskih zemalja. Hrvatska Akademija dentalne medicine je jedna od bolje opremljenih edukacijskih centara za praćenje najnovijih tehnologija i terapijskih postupaka u dentalnoj medicini. Najbolje stanje bilježi se u većim urbanim sredinama poput Zagreba i Istarske županije, gdje su dostupnost stomatoloških usluga, socioekonomski uvjeti i razina zdravstvene osviještenosti viši, a dostupna je i specijalistička zdravstvena zaštita. S druge strane, lošije stanje prisutno je u dijelovima Slavonije, Like i Dalmatinske zagore, gdje su prihodi niži, dostupnost stomatologa slabija i udaljenost do zdravstvenih ustanova veća. No u zadnje vrijeme vide se pomaci nabolje, pa dr. Lubina kaže da se njegovi kolege vraćaju u manje sredine, gdje otvaraju moderne ordinacije. Hrvatska ima relativno visoki udio karijesa, pa se procjenjuje da više od 90 posto odraslih ima iskustvo s karijesom. Kod djece u dobi od 12 godina indeks KEP (karijes, ekstrakcija, plombe) iznosi od 4 do 5, a to je lošije od zapadnoeuropskog prosjeka. Ujedno, i dalje je previše roditelja koji smatraju da djeci ne treba prati mliječne zube jer će oni ionako ispasti. - Taj stav i suludi mit su još rašireni, ali ipak to polako izumire. Mliječni zubi imaju izuzetno važnu ulogu jer omogućuju pravilnu artikulaciju i izgovor te čuvaju mjesto za trajne zube. Ako se zanemare, karijes se može brzo razviti, uzrokovati bol, infekcije, pa čak i utjecati na razvoj trajnih zubi. Poruka roditeljima je jasna: s oralnom higijenom treba početi čim nikne prvi zubić, a prvi posjet stomatologu preporučuje se već oko prve godine ili najkasnije do treće godine. Rani dolazak pomaže djetetu da se upozna s okruženjem bez straha, a roditeljima daje priliku da dobiju savjete o pravilnoj njezi i prehrani - kaže dr. Lubina uz preporuku roditeljima da nikad djeci ne govore rečenice poput "ako ne budeš prao zube morat ćeš stomatologu". Takve prijetnje, naime, stvaraju nesvjesni strah od stomatologa i prije nego što dijete uopće dođe na prvi pregled.