Научно-популярная книга Дэвида Робсона «Эффект ожиданий» вышла в издательстве Telegram

Nagrađivani naslov britanskog autora Davida Robsona 'Učinak očekivanja' objavljen je u Telegramovoj Nakladi Minerva Želite da vam Google češće prikazuje Telegramove priče? Pratite Telegram.hr na Googleu Koliko naše misli zapravo mogu utjecati na ono što nam se događa? Pitanje zvuči kao uvod u još jednu knjigu o pozitivnom razmišljanju, manifestiranju i zamišljanju života kakav želimo imati. No David Robson u knjizi Učinak očekivanja kreće gotovo u suprotnom smjeru. Ne zanima ga ideja da ćemo dovoljno snažnom željom privući bogatstvo, ljubav ili uspjeh, nego znanstveno puno zanimljivija činjenica: ono što očekujemo može izazvati stvarne psihološke, fiziološke i bihevioralne promjene. Knjiga, izvorno objavljena 2022., sada je stigla i u hrvatskom prijevodu u izdanju Telegramove Naklade Minerva te u prijevodu Dade Čakala, a možete je naručiti ovdje. Polazišna točka Robsonove knjige jest spoznaja da mozak nije samo pasivni primatelj informacija iz okoline. On neprestano pokušava predvidjeti što će se dogoditi sljedeće, oslanjajući se na prethodna iskustva, informacije koje smo dobili i uvjerenja koja smo tijekom života razvili. Sve ovisi o nama Drugim riječima, ono što očekujemo može promijeniti način na koji ćemo određenu situaciju doživjeti. I upravo tu stvari postaju zanimljive. Naša očekivanja mogu utjecati na to koliko ćemo intenzivno osjećati bol, kako ćemo reagirati na lijek, koliko ćemo se umorno osjećati tijekom treninga, kako ćemo podnijeti stres ili čak kako ćemo doživljavati vlastito starenje. Najpoznatiji primjer vjerojatno je placebo efekt. Već dugo znamo da osoba koja vjeruje da prima učinkovitu terapiju u nekim slučajevima može doživjeti poboljšanje simptoma čak i ako je dobila neaktivnu tvar. No istraživanja koja Robson predstavlja pokazuju da je cijela priča daleko složenija. Placebo u određenim okolnostima može imati učinka čak i kada osoba zna da uzima placebo, što dodatno mijenja način na koji razumijemo odnos očekivanja, mozga i tijela. Članak se nastavlja ispod oglasa Informacija mijenja način na koji tijelo reagira Postoji, naravno, i njegova mračnija suprotnost – nocebo efekt. Ako očekujemo da će nas određeni lijek učiniti mučnima, izazvati glavobolju ili neku drugu nuspojavu, mogućnost da ćemo upravo te simptome primijetiti može porasti. Robson se tako bavi situacijama u kojima sama informacija koju smo dobili mijenja način na koji tijelo reagira. Upravo je ta distinkcija presudna za razumijevanje cijele knjige. Učinak očekivanja nije argument za to da se bolest može izliječiti optimizmom niti da smo sami odgovorni za sve loše što nam se događa zato što nismo dovoljno pozitivno razmišljali. Robson je vrlo oprezan s takvim zaključcima. Očekivanja su samo jedan od brojnih čimbenika koji određuju naše zdravlje, raspoloženje i ponašanje. Ona ne brišu genetiku, društvene okolnosti, bolest ili stvarne životne probleme. Ali mogu utjecati na način na koji organizam reagira na ono što mu se događa. Članak se nastavlja ispod oglasa Drukčija interpretacija Zbog toga je knjiga posebno zanimljiva upravo danas, u vrijeme kada su društvene mreže preplavljene savjetima o mindsetu, afirmacijama i manifestiranju. Robson uzima temu koja bi vrlo lako mogla završiti u domeni pseudopsihologije i vraća je tamo gdje pripada – među eksperimente, kontrolirane studije i pitanja na koja postoje provjerljivi odgovori. Njegov zaključak zato nije da moramo uvjeravati sebe kako je sve savršeno. Puno je korisnije promijeniti interpretaciju neke situacije. Stres, primjerice, ne mora nužno biti znak da se ne možemo nositi s izazovom. Članak se nastavlja ispod oglasa Ubrzani puls, napetost i pojačana pozornost mogu se promatrati i kao način na koji se tijelo priprema za zahtjevan zadatak. Takvo preoblikovanje iskustva ne uklanja problem, ali može promijeniti našu reakciju na njega. Pogled na starenje Jedna od prednosti Učinka očekivanja jest širina područja koja Robson obuhvaća. Ne ostaje samo na medicini i placebo efektu, nego istražuje kako očekivanja oblikuju naš odnos prema tjelovježbi, prehrani, snu, stresu, produktivnosti i starenju. Posebno je zanimljiv dio posvećen godinama. Ako starost unaprijed povezujemo isključivo s bolešću, slabošću, kognitivnim propadanjem i gubitkom samostalnosti, takva uvjerenja mogu utjecati na naše ponašanje mnogo prije nego što za njih postoji objektivan razlog. Osoba koja vjeruje da je s godinama prirodno postati neaktivna vjerojatnije će upravo tako i živjeti, čime se stvara svojevrsni začarani krug između očekivanja i stvarnog ishoda. Članak se nastavlja ispod oglasa Robson se pritom oslanja na istraživanja koja pokazuju povezanost pozitivnijih stavova prema starenju s boljim zdravstvenim ishodima. Poanta ponovno nije u poricanju činjenice da tijelo stari, nego u pitanju koliko kulturni stereotipi i vlastita očekivanja dodatno određuju granice koje si postavljamo. Promjena perspektive Sličan princip provlači se kroz cijelu knjigu. Ako napor tijekom treninga tumačimo kao dokaz da nešto nije u redu, lakše ćemo odustati. Ako ga doživimo kao prirodan signal da tijelo radi i napreduje, iskustvo iste aktivnosti može se promijeniti. Robson navodi i eksperimente sa sportašima kod kojih je vjerovanje da su primili tvar koja poboljšava izvedbu dovelo do boljih rezultata iako je zapravo bila riječ o placebu. Članak se nastavlja ispod oglasa Možda najveća vrijednost Učinka očekivanja nije u tome što čitatelju daje nekoliko trikova koje može početi primjenjivati već sljedećeg jutra. Zanimljivija je promjena perspektive koja dolazi s razumijevanjem koliko naša iskustva ovise o interpretacijama koje im pridajemo. Stvari nisu jednostavne Često zamišljamo da najprije postoji objektivna situacija, a zatim naša reakcija na nju. Robson pokazuje da stvari nisu uvijek tako jednostavne. Ono što očekujemo od situacije može već unaprijed postati dijelom našeg iskustva. Zato je ova knjiga relevantna i izvan individualne psihologije. Očekivanja drugih ljudi također mogu imati posljedice. Ona postoje u školama, na radnim mjestima, u liječničkim ordinacijama i obiteljima. Način na koji nastavnik procjenjuje učenikove mogućnosti, liječnik govori o terapiji ili društvo opisuje starost može sudjelovati u stvaranju očekivanja koja zatim utječu na ponašanje. Članak se nastavlja ispod oglasa Upravo zbog toga Robsonov “učinak očekivanja” nije tek zanimljiv psihološki fenomen. On postaje način promatranja svakodnevnih situacija u kojima često ni ne primjećujemo koliko unaprijed formirana uvjerenja određuju ono što mislimo da možemo ili ne možemo napraviti. Brojne nagrade Iza knjige stoji autor čija je karijera gotovo u cijelosti posvećena približavanju složenih znanstvenih istraživanja široj publici. David Robson britanski je znanstveni novinar i autor koji se prvenstveno bavi ljudskim mozgom, tijelom i ponašanjem. Diplomirao je matematiku na Sveučilištu Cambridge, nakon čega je pet godina radio kao urednik u časopisu New Scientist. Potom je još pet godina proveo kao viši novinar BBC Futurea, a tekstove je objavljivao i u New York Timesu, Guardianu, Atlanticu, Aeonu, Monocleu i Men’s Healthu. Učinak očekivanja ubrzo nakon objavljivanja privukao je pažnju i izvan krugova čitatelja popularne psihologije. Knjiga je osvojila British Psychological Society Book Award, a našla se i u užem izboru za nagradu Global Association of Applied Behavioural Scientists. BBC Radio 4 proglasio ju je knjigom tjedna, dok ju je Financial Times uvrstio među najbolje knjige 2022. u kategoriji zdravlja i wellbeing-a. Waterstones ju je iste godine izdvojio među najbolje popularnoznanstvene knjige, a Sunday Times među najbolje naslove 2023., objavljene u džepnom izdanju. Oslonjena na istraživanja Ta priznanja zapravo dobro objašnjavaju poziciju koju knjiga zauzima. Dovoljno je praktična da će privući čitatelje koji vole popularnu psihologiju, ali dovoljno čvrsto oslonjena na istraživanja da ne sklizne u obećanja o jednostavnim receptima za savršen život. Hrvatsko izdanje zato dolazi u zanimljivom trenutku. Nikada se nije toliko govorilo o važnosti načina razmišljanja, ali možda nikada nije bilo ni toliko teško razlikovati ono što znamo od onoga u što samo želimo vjerovati. Učinak očekivanja pokazuje da naše misli doista imaju moć – samo ne onu gotovo magičnu kakvu im često pripisujemo. Mnogo je fascinantnije to što očekivanja mogu promijeniti način na koji mozak i tijelo reagiraju na stvarnost koja je već pred nama. Nemaš vremena za čitanje? Ovo su najbitnije stavke u članku Knjiga "Učinak očekivanja" Davida Robsona objavljena je u Telegramovoj Nakladi Minerva, u prijevodu Dade Čakala Robsona ne zanima privlačenje uspjeha željom, nego kako očekivanja izazivaju stvarne fiziološke promjene Knjiga je osvojila British Psychological Society Book Award, a BBC Radio 4 proglasio ju je knjigom tjedna