В Хорватии могут ввести пожизненное заключение за экологические преступления и тяжкие деяния

Već do kraja rujna Hrvatski sabor mogao bi usvojiti izmjene Kaznenog zakona i bit će uvedena kazna doživotnog zatvora. U međuvremenu, nakon afere s ilegalnim otpadom u Gospiću, predloženo je da se i za teška kaznena djela protiv okoliša može izreći kazna doživotnog zatvora. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ispunilo je i formalni uvjet te dalo na javno savjetovanje predložene izmjene zakona, ali u vrlo kratkom roku, i to od 27. kolovoza do 3. rujna. No, do posljednjeg dana kolovoza nije bilo nijednog komentara na predložene izmjene. S druge strane, već kad je prijedlog iznesen, stručnjaci, prije svega neki uvaženi suci i odvjetnici, dali su negativne ocjene tom prijedlogu. Rezerve Sudac Vrhovnog suda Hrvatske Damir Kos ima određene rezerve prema toj kazni. - Ako suci ni danas za jedno kazneno djelo ne koriste mogućnost izricanja maksimalne kazne dugotrajnog zatvora od četrdeset godina, mislite li da treba očekivati da će, s obzirom na doktrinu minimalne kaznenopravne represije da se postigne maksimalni učinak, odlučivati o kazni doživotnog zatvora? Pa, baš i ne. Takvo što moguće je očekivati kod kazni za više kaznenih djela kada njihov zbroj prelazi 50 godina i kada je i danas sud obvezan izreći kaznu upravo od 50 godina. Međutim, takvih predmeta je malo. Je li potrebno raditi tako značajne izmjene u Kaznenom zakonu zbog broja slučajeva u Hrvatskoj koji je od njezina osamostaljenja jednoznamenkast? Valja istaknuti da je Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu početkom 2000-ih obavilo široku, sveobuhvatnu analizu kazni koje se izriču u odnosu na brojna kaznena djela, komparirajući izrečene kazne s nama susjednim državama Njemačkom, Italijom i Francuskom - smatra Kos. Na pitanje kako komentira glas javnosti koja traži strože kazne, na što cilja i politika, Kos odgovara: - Nažalost, često se čuje glas ulice koja bi vratila i smrtnu kaznu. Naš pravno needucirani narod informacije o tome kakve kazne pripadaju kome za koje počinjeno kazneno djelo crpi i ‘educirao‘ se u američkim filmovima i oni su im polazište, izvor spoznaje o kaznama koje se izriču za određena kaznena djela. S druge strane, takve visoke kazne nisu rezultirale time da bi u Americi bio manji postotak počinjenih kaznenih djela nego u Hrvatskoj. Zašto je tako? Zato što, kada govorimo o generalnoj prevenciji, počinitelji kaznenih djela u pravilu, ako se ne radi o psihopatima, polaze od pretpostavke da nikada neće biti uhvaćeni. Da. Dakle, i kada ide u počinjenje kaznenog djela, on ne kalkulira s time koliku bi kaznu mogao dobiti ako bi bio uhvaćen. On eventualno razmišlja o tome da nikada neće biti uhvaćen. Prema tome, viši maksimumi zapriječenih kazni kao oblik povećanja kaznenopravne represije nisu nešto što će rezultirati smanjenjem broja najtežih kaznenih djela. Politika umjesto struke Smatra da je uvođenje kazne doživotnog zatvora zapravo rezultat dnevnopolitičkih potreba, pa ističe jedan primjer. Pitanje je imamo li za takav rad i kadrovskih i materijalnih uvjeta. Tragedija onoga o čemu se govori - da će, nažalost, osuđenik pušten na slobodu nakon izdržane kazne biti na slobodi dok ponovno nešto ne napravi - točna je, zaključuje sudac Vrhovnog suda. Pitanje je i ima li zatvorski sustav kapacitete za mogućnost kvalitetnog smještaja i nadzora takvih osuđenika. Sindikat pravosudne policije upozorava da će takvi osuđenici biti i posebno rizični. Međutim, u ovom trenutku njihov se glas slabo čuje, a mjerodavni smatraju kako će se i za to naći rješenje, među ostalim i gradnjom zatvora maksimalne sigurnosti. No, do toga će proći još barem nekoliko godina, a jedine dvije kaznionice koje će biti u stanju prihvatiti doživotne osuđenike su Lepoglava i Požega u kojoj kaznu služe zatvorenice. ________________________________________________________________________________________ Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti