Бывший офицер ЦРУ Джон Киракоу утверждает, что 10 000 секретных документов доказывают причастность Израиля к убийству Кеннеди

Bivši oficir CIA-e i zviždač John Kiriakou iznio je kontroverzne tvrdnje o atentatu na američkog predsjednika Johna F. Kennedyja, navodeći da mu je osoba bliska američkom predsjedniku rekla kako postoji oko 10.000 dokumenata o ubistvu JFK-a koji, prema njegovim riječima, nikada neće biti objavljeni. Kiriakou je tokom razgovora, čiji se snimak proširio društvenim mrežama, ustvrdio da ti dokumenti navodno „direktno upućuju na Izrael“. - Prijatelj blizak predsjedniku rekao mi je da postoji 10.000 dokumenata o atentatu na JFK-a koji nikada neće biti objavljeni, jer svaki od njih direktno upućuje na Izrael - tvrdi Kiriakou. Kao mogući motiv naveo je sukob Kennedyjeve administracije s tadašnjim izraelskim rukovodstvom oko nuklearnog programa. Prema Kiriakouovoj verziji događaja, Izrael je bio nezadovoljan jer Kennedy nije želio omogućiti pristup nuklearnoj tehnologiji te je pokušavao spriječiti razvoj izraelskog nuklearnog oružja. Kiriakou je potom iznio i najtežu tvrdnju – da je zbog toga donesena odluka da Kennedy bude ubijen. Za takvu tvrdnju, međutim, Kiriakou nije predstavio javno dostupne dokumente niti postoje potvrđeni dokazi da je Izrael organizovao atentat na Kennedyja. Njegove riječi predstavljaju tvrdnju zasnovanu, kako sam kaže, na informacijama neimenovanog izvora bliskog predsjedniku. Ono što jeste historijski dokumentirano jeste ozbiljan sukob Kennedyjeve administracije s Izraelom oko nuklearnog kompleksa Dimona. Deklasificirana američka dokumentacija pokazuje da je Kennedy 1963. snažno insistirao na redovnim američkim inspekcijama ovog postrojenja, strahujući da bi Izrael mogao razvijati sposobnost proizvodnje nuklearnog oružja. Kennedy je u prepisci s izraelskim rukovodstvom zahtijevao pouzdane informacije o namjeni Dimone, a izraelski premijer David Ben-Gurion i kasnije Levi Eshkol pokušavali su ograničiti ili odgoditi američke inspekcije. Prema dokumentima koje je objavio National Security Archive, Kennedy je upozorio da bi američka podrška Izraelu mogla biti „ozbiljno ugrožena“ ukoliko Washington ne dobije pouzdane informacije o nuklearnom programu. Američke obavještajne procjene iz tog perioda također su upozoravale da bi Dimona, kada dostigne puni kapacitet, mogla proizvoditi dovoljno plutonija za jednu ili dvije nuklearne bombe godišnje. Upravo tu historijski potvrđenu konfrontaciju Kiriakou povezuje s atentatom u Dallasu 22. novembra 1963. godine. Međutim, veza između spora oko Dimone i Kennedyjevog ubistva nije dokazana. Američke vlasti posljednjih godina objavile su veliki broj ranije klasificiranih dokumenata o atentatu. Bijela kuća danas ima posebnu arhivu posvećenu JFK dokumentima, dok analiza velikog paketa deklasificiranih materijala objavljenog 2025. nije donijela dokaz koji bi promijenio službeni zaključak da je Lee Harvey Oswald djelovao sam. Kiriakouove riječi zato su ponovo otvorile jednu od najdugovječnijih američkih političkih misterija, ali njegova tvrdnja o direktnoj izraelskoj odgovornosti za atentat zasad ostaje nepotkrijepljena javno dostupnim dokazima.