От военного убежища в Мостаре до ЦЕРН: путь боснийского физика Адмира Грельо к изучению тайн Вселенной

Admir Greljo, bh. fizičar svjetskog ugleda, put od ratnog skloništa u Mostaru doveo je do CERN-a i Univerziteta u Bazelu, gdje danas istražuje granice savremene fizike. Prve brojeve učio je kao dijete u ratnom skloništu. U vremenu obilježenom strahom i neizvjesnošću, upravo su mu učenje i nauka pružali osjećaj reda i sigurnosti. Kasnije je otkrio fiziku i kroz školska takmičenja pokazao izuzetan talent. Taj put odveo ga je do studija teorijske fizike, a potom i do prestižnih evropskih naučnih institucija. Doktorirao je na Univerzitetu u Ljubljani, a tokom karijere radio je u Švicarskoj, Njemačkoj i CERN-u. Bio je prvi naučnik iz Bosne i Hercegovine koji je u CERN-u radio kao viši istraživački saradnik. Danas je profesor teorijske fizike čestica i kosmologije na Univerzitetu u Bazelu. Njegov naučni rad usmjeren je na pitanja koja se nalaze izvan granica Standardnog modela fizike. Među najvećim misterijama kojima se bavi su tamna materija, tamna energija i pitanje zbog čega u svemiru postoji mnogo više materije nego antimaterije. Iako je izgradio međunarodnu karijeru, Greljo nije zaboravio Bosnu i Hercegovinu. Posebno ističe značaj povezivanja domaćih univerziteta s naučnicima iz dijaspore i pružanja više prilika mladim istraživačima. Govoreći o umjetnoj inteligenciji, upozorava da tehnologija može biti snažan alat, ali ne smije zamijeniti vlastito razmišljanje. Prema njegovom mišljenju, kreativnost i sposobnost postavljanja pravih pitanja i dalje su ključni za naučni napredak. Njegova poruka mladima je jednostavna: „Bez muke nema nauke.“ Greljova priča pokazuje da okolnosti u kojima čovjek odrasta ne moraju određivati granice njegovih mogućnosti. Od djeteta koje je prve brojeve učilo u ratnom skloništu do profesora koji istražuje najveće misterije svemira, Admir Greljo danas predstavlja jedno od upečatljivih imena bosanskohercegovačke naučne dijaspore.